Povijest čovječanstva prepuna je nevjerojatnih laži koje su s vremenom postale općeprihvaćene istine. Način na koji su te neistine opstale često otkriva ne samo ljudsku sklonost vjerovanju u jednostavne odgovore, već i moć javne komunikacije.
Zemlja je ravna ploča
Jedan od najslavnijih mitova povijesti je da su ljudi nekada vjerovali kako je Zemlja ravna ploča. Ironično, ideja o ravnoj Zemlji više je popularna danas nego ikad prije zahvaljujući internetu i teorijama zavjere. No, već su stari Grci znali da je Zemlja okrugla. Eratosten je još u trećem stoljeću pr. Kr. izmjerio opseg planeta s nevjerojatnom preciznošću.
No stvari se ne mjenjaju. Rijetko što demonstrira moć dezinformacija kao moderni "ravnozemljaši" koji koriste GPS i satelite (ironično, tehnologije bazirane na sferičnoj Zemlji) kako bi dokazali svoju tvrdnju.

Napoleon je bio nizak
Francuski car Napoleon Bonaparte bio je prosječne visine za svoje vrijeme, no britanska propaganda ga je prikazala kao "malog tiranina" kako bi umanjila njegovu moć. Izmjerena visina od 5 stopa i 2 inča zapravo se odnosi na francuski sustav mjera, što odgovara otprilike 169 cm.
Politički marketing danas koristi slične trikove za stvaranje karikatura političkih protivnika, samo što su umjesto fizičkih osobina u fokusu osobni skandali i gafovi.
Srednji vijek: Mračni period neznanja
Srednji vijek često se opisuje kao razdoblje kulturnog i znanstvenog mraka. Iako je bilo izazova, ovo je razdoblje dalo važne inovacije poput sveučilišta, gotičkih katedrala i prvih koraka prema znanstvenoj metodi.
Danas korporativni PR kampanje često koriste fraze poput "prije nas je sve bilo kaos" kako bi predstavili svoje proizvode ili usluge kao jedini spas.
Ljudi koriste samo 10% mozga
Ovaj mit vjerojatno potječe iz pogrešne interpretacije istraživanja iz ranog 20. stoljeća. Neuroznanost je od tada dokazala da koristiš sve dijelove mozga, samo ne nužno istovremeno. No, mit je opstao jer zvuči jednostavno i inspirativno.
Marketinške kampanje i dalje prodaju proizvode za "povećanje kapaciteta mozga", iskorištavajući ovu staru neistinu.
Veliki zid Kine vidljiv je iz svemira
Veliki kineski zid impresivno je građevinsko djelo, ali nije vidljiv iz svemira golim okom. Ovu tvrdnju prvi je popularizirao Richard Halliburton u svojoj knjizi iz 1938. godine, iako je brzo demantirana.
Klikbajt naslovi i danas uspješno plasiraju "činjenice" koje se temelje na legendama, jer istina često nije dovoljno senzacionalna.
Krv je plava dok nije izložena zraku
Mit o plavoj krvi dolazi od pogrešnog tumačenja vena koje izgledaju plavo ispod kože. Krv je uvijek crvena, samo što nijansa ovisi o tome koliko kisika nosi.
Slično kao i u ovom mitu, mnoge kompanije se koriste "tehničkim detaljima" kako bi zavarale potrošače – poput tvrdnji o "revolucionarnim" tehnologijama koje su zapravo samo stare stvari u novom pakiranju.
Alkemija: Pretvaranje olova u zlato
Alkemija se stoljećima smatrala znanošću, no danas znamo da je bila kombinacija misticizma i ranih kemijskih istraživanja. Iako nije moguće pretvoriti olovo u zlato, alkemija je postavila temelje modernoj kemiji.
Startupovi često obećavaju "revolucionarne" proizvode koji će promijeniti svijet, iako se većina tih ideja nikada ne ostvari.
Einstein je pao iz matematike
Jedna od omiljenih priča motivacijskih govornika jest da je Albert Einstein pao iz matematike. U stvarnosti, bio je izvanredan u matematici već kao tinejdžer.
Motivacijske priče na društvenim mrežama često "kreativno" tumače povijesne činjenice kako bi generirale lajkove i dijeljenja.
Vikinški rogovi na kacigama
Popularna slika Vikinga s rogatim kacigama dolazi iz 19. stoljeća, kada su operni kostimografi odlučili dodati rogove za dramatičan efekt. Pravi Vikinzi nikad nisu nosili takve kacige.
Modni trendovi danas često stvaraju lažni osjećaj autentičnosti, slično kao što su dizajneri romantizirali povijesne figure.
Suvremena javna komunikacija: Učenje od povijesti
Ako nas povijest laži i mitova ičemu uči, to je da javna komunikacija nikad nije bila više pod utjecajem emocija nego činjenica. Danas, u eri interneta i društvenih mreža, mitovi se šire brže nego ikad prije. Algoritmi nagrađuju senzacionalizam, a publika često nema vremena (ili volje) provjeriti informacije.
Možda je vrijeme da naučimo lekciju iz povijesti: nije problem vjerovati u nevjerojatno, ali je problem kad zbog toga zanemarimo istinu. A do tada? Bar se možemo smijati kako smo vjerovali u rogove Vikinga i plavu krv.
Comments