top of page
Writer's pictureKrešimir Sočković

Koliko su novinari zli i zašto?

Novinari su zli, mrze nas, a i mogli bi otkriti naše poslovne tajne i pokvariti nam mogući posao. Ova misao uobičajena je u glavi svakog višeg menadžera te mnogih vlasnika poduzeća. Kako se nositi s medijima i jesu li oni stvarno toliki bauk?


Foto: Christopher Ott


Iako mi je više od dvadeset godina prethodnog novinarskog staža pokazalo kako, kao i u svakoj drugoj branši, ima i žita i kukolja, većina novinara nije zla, najčešće rade pod velikim pritiskom s raznih strana, od urednika do marketingaša, često s pritiskom politike, a ponekad i pod osobnim i financijskim pritiscima. Najčešće nemaju, najprije vremena, no često ni volje, naučiti dovoljno o onome čime se točno bave osobe s kojima rade razgovor kako bi postavili prava pitanja. No s većinom njih se može izaći na kraj čak i kada imaju loše namjere. Iako se još uvijek nađe onih koji prvo smisle priču pa traže dokaze i sugovornike koji će tu priču potvrditi, velika većina mojih bivših kolega je fer i ispravna, i ne može ih se kupiti.


S druge strane to međusobno nepovjerenje postoji i s novinarske strane. Većina novinara gleda na mnoge poduzetnike kao one koji love u mutnom, ponajprije zbog toga što o ekonomiji uglavnom ne znaju previše, a poučeni tranzicijskim procesima, kao i mnogobrojnim sudskim procesima u kojima su akteri poduzetnici, teško im je pojmiti da nisu svi kao ti njihovi junaci crne kronike.


Kako premostiti taj jaz? Pa najbolje bi bilo razgovorom - intervjuom, pa makar to bilo i u najvećoj krizi.


Prvo pitanje kod bilo kojeg intervjua kojeg dajete trebalo bi biti imate li od njega koristi, isplati li se razgovarati s nekime tko bi možda postavio pitanja na koja niste spremni ili ne smijete trenutno odgovoriti. Slijedeće pitanje treba biti i jesam li i ja prava osoba s kojom novinar treba razgovarati ili to može obaviti netko drugi učinkovitije. Treba se pitati i kakve koristi ima moja organizacija od mog nastupa, te traži li popularni novinar možda samo slijedeću loptu za napucavanje. Na kraju sami odlučujete želite li ili ne odraditi razgovor, odnosno taj javni nastup.


No prije svega važno je vježbati. Ako imate vremena za teretanu ili tenis, jer se želite osjećati fit, imate vremena za frizera, manikuru, masažu i za shopping za odjeću i obuću, jednako tako važno je i raditi na vlastitu nastupu. Rezervirajte si redovno vrijeme koje ćete posvetiti upravo tome. Simulirajte razgovor, neka vam u tome pomognu kolege ili stručnjaci koji se time bave i pratite što i kako radite, te koliko napredujete.


Može vam se činiti da ste odabrali prave riječi i pravi način kako ste to rekli, no medij možda zahtjeva kraću ili dužu formu. Duhovite dosjetke mogu vam se činiti savršene no u trenutku izvođenja mogu poslati potpuno pogrešnu poruku. Šaljite jasnu poruku, bez obzira na sve, ostanite hladni, racionalni i spremni voditi razgovor u vašem smjeru, i ako postane škakljivo smiješite se uvjerljivo. Imajte plan za razgovor, no budite spremni prilagoditi ga, pa čak odustati od razgovora u posljednji trenutak.


A kako se nositi s nekime tko oštro pita, ponekad i neargumentirano ili postavlja pitanja na koje intervjuirani ne želi odgovoriti?


Kada novinar postavlja oštra pitanja važno je ostati hladan i razmišljati o načinima kako na pravi način odgovoriti na ta pitanja. Važna je dobra priprema i spremljeni i uvježbani odgovori na barem dvije trećine mogućih pitanja o temi koju očekujete. Druga stvar na koju trebate paziti je vaš stav. Ako si možete dozvoliti oslovite novinara imenom i zahvalite mu na postavljenom pitanju jer je to zapravo prilika da kažete svoje mišljenje o različitim informacijama koja o tom pitanju kolaju u javnosti.


Ako vas prekidaju u odgovorima ili postavljaju višestruka pitanja bez prilike da pojedinačno odgovorite na njih zamolite za dovoljno vremena za odgovor. Odgovoriti istom mjerom nije pametno. Uglavnom nećete imati priliku vidjeti konačnu verziju razgovora, a sam novinar sigurno neće dozvoliti da u finalnoj verziji on ispadne loš.


Ako vam je lakše neka s vama u prostoru bude bar još jedna osoba iz vašeg tima koja u razgovoru neće sudjelovati niti ga ometati. Bolje ćete se osjećati i nećete imati osjećaj da ste sami pod napadom. Prije razgovora tražite posjetnicu, ili tražite kontakte za potrebe vašeg tima ako osobu već poznajete. Možete i snimiti razgovor, te naknadno tražiti da se nešto preformulira ako niste zadovoljni s izrečenim. Sve činite pristojno i s osmjehom na licu. Ne žurite s odgovorima i postavite pitanje ako vam nije jasno točno o čemu je riječ. Odgovarajte koncizno i ne brzajte, jer tišina vam je, zapravo, saveznik. Što god vas pitali budite svjesni da možete odgovoriti na to pitanje kako god vi želite. Dobro je da si i ograničite vrijeme razgovora kako biste iskoristili točno onoliko vremena koliko ste spremni razgovarati.

Jedan od zgodnih alata za umekšavanje oštrog pitanja je prepravljanje pitanja u kojemu dobivate priliku da odgovorite tako da sami sebi postavite pitanje u obliku koji vam odgovara.


Primjerice postave li vam pitanje o tome kako odgovarate na kritike da loše vodite kompaniju, vaš odgovor treba ići u smjeru objašnjavanja što i zašto radite. Odgovor vam treba biti kako pitanje novinara ide u smjeru toga kako se nosimo s upravljanjem kompanije, za što vi smatrate da se s obzirom na sve okolnosti radi jako dobar posao i nakon toga istaknete elemente koje smatrate da su važni u argumentiranju vaše pozicije.


Drugi način odgovaranja može biti onaj kojeg komunikatori zovu „daj da dobiješ“. Na kritiku o, primjerice, istom tom upravljanju možete odgovoriti kako je činjenica da se u upravljanju pojavljuju teškoće, zbog promjena koje se događaju, no zbog njih smjer, cilj i poslovanje neće stradati, a korisnici usluga to neće znatno osjetiti.


Ove dvije tehnike za smanjenje napetosti - „preoblikovanje pitanja“ i „daj da dobiješ“ mogu vam pomoći i u svakom razgovoru ili dijalogu koji prijeti eskalacijom. Spustit ćete loptu na zemlju ali i dati priliku i sebi i drugome da čuju vašu stranu priče.


Nakon obavljenog takvog razgovora prilika vam je da vidite što ste dobro, a što loše napravili, i na što slijedeći puta trebate obratiti pozornost. Isto tako nakon medijskog nastupa uvijek će biti onih koji će vas napasti i popljuvati. Budite spremni na to. Mnogi će vas nazvati ružnim imenima, sprdati se s vašim manama, izgledom ili izreći laži o vama. No kako kaže narodna poslovica „za dobrim konjima prašina se diže“ - ako vas trolaju znači da ste relevantni.


I za kraj - većina kolega novinara nemaju želju da vas prže na roštilju, niti mrze vas, vašu tvrtku ili organizaciju. A još manje se bude svako jutro s željom da otkriju novi ogromni skandal koji će dovesti do pada Vlade. I oni su, na kraju, samo ljudi. Ponekad možete naletjeti na nekoga kome niste simpatični, netko može biti neprofesionalan, tražiti novac za uslugu, ili može imati samo loš dan.

Udahnite duboko, opustite se i vjerujte da će sve biti OK. I vrlo vjerojatno neće biti niti blizu loše kao što ste možda očekivali.

Comments

Couldn’t Load Comments
It looks like there was a technical problem. Try reconnecting or refreshing the page.
bottom of page