Mogu li šutjeti?

Tišina je moćna. Nevjerojatno moćna.

Sjetimo se svoje osnovne škole. Sedmog razreda, žamora u klupama. Profesor fizike nam nešto govori, no i dalje ga većina ne sluša. No u jednom trenutku on ušuti i samo nas gleda. Žamor nestane, a u glavama nas učenika stvara se panika - hoće li biti blic test ili nasumično ispitivanje.

Tišina je moćan alat kojim komuniciramo. Njome pojačavamo ono što govorimo, dajemo si vremena da oblikujemo u svojim mislima slijedeće rečenice, dobivamo punu pozornost onih koji nas slušaju i dajemo im priliku da upiju ono što govorimo. Ta je tišina snažnija od riječi. I zato je u našoj komunikaciji moramo koristiti.


Foto: Pexels


Komuniciranje je ono ljepilo koji cijelo čovječanstvo drži na okupu. Bez nje naše misli ideje i potrebe nitko ne bi izrekao niti razumio. Komunikacija nisu samo riječi koje govorimo nego niz procesa koji uključuju riječi – sve ono što one znače u prenesenom i stvarnom značenju i neverbalne znakove, pokrete, izraze lica i zvukove – njihovu jačinu, modulaciju, ton.

No od svega toga najmoćnija je tišina. Vrlo često ona je govori glasnije od izrečenih riječi. Tišinu lako prepoznajemo. Ona nastaje kada u naše uši više ne ulaze zvučni valovi.


Različita značenja tišine


Tišina se ne tumači jednako različitim kulturama diljem svijeta. Nekada je ona znak poštovanja, negdje drugdje pokazivanje nezainteresiranosti ili samo želja da se više ne komunicira.

Ona može biti pozitivna i negativna. Pozitivna nam pomaže da naša komunikacija krene dalje, da promijenimo temu razgovora ili označimo njegov kraj. Negativna je ona koja prekida komunikaciju i odražava neprijateljske stavove. Označava hladnoću i prekid razgovora kada nas obuzmu jake emocije.


Tišina kao komunikacijska strategija


Tišina nije prestanak komunikacije. Ona može biti korisna komunikacijska strategija.

U komuniciranju uz tišinu poruke šaljemo neverbalno – izrazima lica, gestama, položajem tijela i njegovim govorom. Koristimo riječi, govoreći lice u lice, preko telefona ili virtualno. Pišemo poruke jedni drugima kroz pisanje pisama, poruka i dokumente. Služimo se vizualnim elementima, slikama i filmovima kako bismo podijelili svoje ideje. I slušamo kako bismo razumjeli i shvatili druge.

Komuniciranje tišinom ima svoje prednosti. Kada šutimo možemo slušati druge, oni mogu osjetiti da imaju našu pozornost, i možemo njome iskazati zadovoljstvo nekog odnosa. Tišina nam pomaže da nerazumijevanje ne dignemo na višu razinu napetosti.


U tišini slušamo

Tišina nas potiče na aktivno slušanje. Učinkovita komunikacija se često prekida kada onaj koji sluša smišlja svoj odgovoru umjesto da sluša što mu druga osoba želi reći. Zauzimanje stava i fokusiranje na dublje značenje onoga što nam drugi žele reći pomaže nam da razumijemo i shvatimo prije nego li donesemo neki sud ili odgovorimo na ono što smo čuli.

Tišina pomaže uspješnom pregovaranju. Kada se upotrijebi u određenim trenutcima kada se dogovaramo s drugom stranom može pokazati iznenađenje i zabrinutost, kao i odbijanje. No može odavati i povjerenje i snagu. I može dati prostor drugima da kažu svoje mišljenje.

Prepoznati pravi trenutak kada postaviti pitanja, a kada drugima ostaviti prostor da govore osigurava pozitivnu atmosferu u pregovorima.


Dobra i loša tišina


No treba biti oprezan. Iako je tišina korisna može imati i negativne posljedice. Ona može izazvati ljutnju, ili neprijateljske osjećaje, može zbuniti drugu stranu ako vam postavljaju konkretna pitanja. Može biti i toksična kada se pretvori u „tihu misu“ – prekid komunikacije kako bi se druga strana tom tišinom kaznila. Može loše utjecati na samopoštovanje i narušiti dobre odnose. A oni među nama s narcističkim osobinama često ovu taktiku koriste kako bi manipulirali drugima.

Zato je pravo pitanje kako se koristiti tišinom. Iako je ona sama po sebi visoko produktivan komunikacijski alat dobro je koristiti je na pravi način.

S tišinom koristite geste. Gledajte druge, stanite u pozu kojom pokazujete interes i pokažite drugima da im dajete vrijeme za odgovor ili prostor da upiju i shvate ono što govorite.

Koristite pauze tijekom razgovora. Nemojte lijepiti rečenicu na rečenicu koja traje beskonačno. Kada postavljate retorička pitanja ne odgovarajte na njih odmah i ako pitate publiku dajte im vremena da smisle prave odgovore.


Tišina kao pojačalo


Koristite tišinu radi njenog efekta. Tišina pojačava sve ono što govorite. Kada kažete nešto važno i snažno dozvolite tišini da pomogne onima koji slušaju da upiju ono što govorite.

Vježbajte aktivno slušanje koristeći tišinu. Kada ste tihi u razgovoru i slušanju pokušajte svjesno učiniti napor kako biste shvatili i one misli osjećaje i ideje osobe koja vam govori koje se ne vide odmah. Trudite se da tišina ne bude sredstvo za kažnjavanje ili manipuliranje.

Često je tišina glasnija od riječi, no to je samo kada se ona koristi učinkovito. Pričali mi prijateljima, pregovarali o nekom poslu ili držali predavanje drugima važno je u pravim trenucima koristiti tišinu kako bismo našu komunikaciju digli na višu razinu.