Slušamo kako bismo dobili informaciju, razumjeli, uživali u sadržaju ili nešto naučili. Upravo zato je slušanje je jedna od najvažnijih vještina koje možeš imati. Ono utječe na tvoju efikasnost na poslu ali, što je još važnije, utječe na kvalitetu odnosa s drugima.
Koliko dobro čuješ?
Sva istraživanja koja se bave slušanjem kao dijelom komunikacije pokazuju kako možemo zapamtiti između četvrtine i polovine onoga što čujemo. Ako pričaš s prijateljem, šefom, kolegom ili sestrom deset minuta, manje od polovice vremena imaš njihovu pozornost. Jednako tako slušaš li nekoga ne možeš upiti cijelu informaciju, nego samo 25 do 50 posto ispričanog. Zato je dobro nadati se da je u tom postotku i ono bitno.
Foto: Victoria Akvarel/Pexels
Izbjegni konflikte i nerazumijevanje
Unaprijediti svoju vještinu slušanja znači lakše izbjeći konflikte, nerazumijevanje, biti produktivniji ali i moći bolje utjecati na druge, uvjeriti ih u svoje ideje i bolje pregovarati.
Dobra vještina komuniciranja zahtjeva i visoku razinu svjesnosti kako sam komuniciraš, a jednako tako i kako te drugi vide.
Najbolji način razvijanja svoje vještine slušanje je vježbati aktivno slušanje. Kada aktivno slušaš svjesno se trudiš shvatiti ne samo riječi koje izgovara druga osoba nego i cijelu poruku koju on šalje. Ne daj se odvesti u dosadu i izgubiti fokus na ono što ti govornik priča. Ako ti je to izazov pokušaj u svojoj glavi ponavljati riječi koje si upravo čuo. To će ojačati poruku koju čuješ i pomoći će ti da ostaneš fokusiran. Aktivno slušanje uključuje posvećivanje pune pažnje prema govorniku. Ne smiješ si dozvoliti da te nešto ometa. Jednako tako ne možeš dobro slušati ako smišljaš kontraargumente dok govornik još priča.
Osjete li drugi da ih slušaš?
I onaj koji ti priča mora imati osjećaj da slušaš ono što govori. Jesi li i tijelom angažiran u slušanje ili razmišljaš samo o tome je li druga strana čula ono što ti govoriš i vrijedi li uopće nastaviti razgovor. Nitko ne voli razgovarati sa zidovima, no često nam se čini da se naša poruka ne prihvaća, a nismo svjesni da i sami stvaramo zid od kojeg se informacije odbijaju.
Pogled u oči, klimanje glavom, ili povremeni „A-ha“, ili „Da, da“, pokazuje pozornost. Istovremeno to ne znači da se s govornikom slažeš nego samo da pratiš ono što priča. I tvoje tijelo treba izgledati zainteresirano za slušanje, a aktivna poza u kojoj ti tijelo stoji može pomoći da povećaš svoju koncentraciju. Govorniku je dobro odgovoriti i s povremenim pitanjima kojima ćeš mu pomoći da raščisti nejasnoće, a dobro je i sumirati nekoliko rečenica na kraju kako bi govornik znao da ga slušaš i razumiješ njegovu poruku.
Aktivno slušanje može drugima dati utisak da se slažeš sa svim rečenim. To nije točno.
Aktivno slušanje možemo poboljšati i uvježbati.
Obrati pozornost
Kada govornik priča posveti mu punu pažnju i trudi se razumjeti ga. Tvoja neverbalna komunikacija također govori. Gledaj govornika izravno i udalji se od misli koje ti smanjuju koncentraciju. Nemoj smišljati odgovor na ono što govornik priča. Udalji se od buke koja ti smanjuje pozornost. Čitaj govor tijela govornika.
Pokaži da slušaš
Tvoj govor tijela mora pokazivati pozornost. Povremeno klimaj glavom, smiješi se i koristi druge izraze lice. Neka tvoj stav tijela bude otvoren i zainteresiran. Ohrabri govornika malim komentarima poput „Da“ ili „A-ha“.
Daj povratnu informaciju
Naši osobni stavovi, pretpostavke, ocjene i vjerovanja mogu poremetiti shvaćanje onoga što čujemo. Uloga slušača je da shvati ono što se govori. To znači da treba dati mišljenje o onome što se čuje i postaviti pitanja. Odgovori na ono što kaže govornik trebaju biti u obliku parafraze: „Ono što sam čuo je…“ ili „Koliko sam shvatio…“. Dobro je i postaviti pitanja kako bi se pojasnili neki dijelovi priče. Tada je dobro pitati „Što si točno mislio kada si rekao…?“ ili „Znači li to ….?“. Jednako tako dobro je povremeno sumirati ono što je govornik rekao.
Ne donosi odmah stav
Prekidanje govornika je gubljenje vremena. Ono živcira govornika i istovremeno sprječava puno razumjevanje poruke. Govornik mora imati dovoljno vremena da završi svaki dio svoje priče prije postavljanja pitanja. Nikada ne prekidaj govornika protuargumentima.
Odgovori primjereno
Aktivno slušanje potiče poštovanje i razumijevanje. Njime dobivaš informaciju i tuđi pogled na stvari. Ništa nećeš dobiti napadanjem onoga tko govori ili njegovim omalovažavanjem. Budi oprezan, otvoren i iskren u svojim reakcijama. Izreci svoje mišljenje s poštovanjem i odnosi se prema drugoj strani onako kako želiš da se prema tebi odnose.
Pozornost, pokazivanje zainteresiranosti, davanje povratne informacije, odlaganje iznošenja mišljenja i primjereno odgovaranje na stavove govornika dovest će do boljeg komuniciranja, razvoja dobrih odnosa i na kraju uspješnog obavljanja posla.
Recept za dobro slušanje je jednostavan: okreni se prema govorniku i gledaj ga, slušaj i neverbalne poruke, ne prekidaj govornika, slušaj bez prosuđivanja i zaključivanja, nemoj smišljati što ćeš slijedeće reći, ne guraj svoja mišljenja i rješenja, ostani u fokusu, parafraziraj, sumiraj i postavljaj pitanja i, naravno, stalno vježbaj svoje uho.