Kako dobiti idealan poklon za Božić?

Ružni puloveri, mirisi koji nam se ne sviđaju, šalovi i rukavice, čarape i gaćice, gomila slatkiša koje ne volimo… Uobičajeni božićni pokloni često su vrlo predvidljivi i oni koji ih biraju uvijek idu linijom manjeg otpora kupujući nešto što će kasnije samo zauzeti mjesto na polici, u ladici, ili na dnu ormara.


Foto: Jeshots / Unsplash


S druge strane i mi sami poklanjamo drugima nešto što neutralnije i zapravo se ne trudimo saznati od naših dobrih prijatelja poznanika i rodbine što zapravo oni vole i što će im se svidjeti. Jedino na kraju budu zadovoljni samci koji sami sebi poklanjaju ono što vole i žele, od čega je u Aziji napravljen jedan pravi veliki prodajni praznik 11. 11. svake godine. Taj dan po prodaji u Koreji, Japanu i Kini daleko pregazi i Valentinovo i novogodišnje praznike, i ove naše zapadnjačke i one za kinesku Novu godinu.


Griješimo i mi i oni kojima kupujemo poklone, a i oni koji ih kupuju nama, a problem je jednostavan. Ne komuniciramo ono što volimo i želimo. Stručnjaci bi rekli - nismo dovoljno asertivni.


Iako sam izraz asertivnost može zvučati snažno, jako, pa i agresivno, osobito kada pomislimo da to zapravo znači jasno i često izražavati svoje želje i potrebe drugima ona je važna vještina koji svi moramo savladati ako želimo ostvariti svoje želje, bilo da je riječ o napredovanju na poslu, o poklonu za praznik ili rođendan.


Po definiciji asertivnost je sposobnost iskrenog izražavanja vlastitih mišljenja, osjećaja i stavova na način koji ne krši prava drugih.


Mnogi ljudi misle da je biti asertivan vrlo jednostavno i da smo gotovo uvijek asertivni, no to nije tako. Često se smatra da asertivne osobe stvaraju nemire u odnosima, no ako se nelagodno osjećamo zbog toga što netko izražava svoje želje to nije asertivnost nego agresivnost. Ta dva pojma su povezana, no u načelu suprotna. Pravilno asertivno ponašanje može samo poboljšati komunikaciju i odnose, dok agresija isključivo stvara animozitet..


Ljudi vrlo često biraju pasivno ponašanje u situacijama kada bi se zapravo trebali izboriti za sebe. Šutnja je zlato, kaže narodna poslovica, no pasivna šutnja u situacijama odlučivanja i rješavanja problema nije najbolji odabir.

Ako nam netko čini nešto što nam se ne sviđa najčešće rješenje, kojima nas i roditelji uče je ostati daleko od takve osobe, kako s njome ne bi imati problema u budućnosti.


To svi radimo, čak i u nekim naoko malim stvarima. Mene strašno nervira kada netko puši u mojoj blizini, jer mi poslije odjeća i kosa smrde i peckaju me oči. No najčešće na pitanje hoće li mi smetati ako zapale cigaretu odgovaram kako mi to ne smeta.


No ako želimo raditi na sebi i ostvariti svoje ciljeve asertivnost nam je nužna. Moramo se osjećati sigurnima u sebe i doživjeti vlastitu moć. No istovremeno moramo imati i osjećaj poštivanje drugih. Nužno nam je vjerovati u poruku koju šaljemo i dobrobit koju obje strane imamo. Pri tome moramo raditi na traženju načina kojim bi se da se potrebe i interesi obiju strana spoje i ostvare. Važno je biti vješt u uživljavanje u pogled drugih i povezivanje različitih pogleda na isti problem, i jednako tako uključiti energiju svih sudionika tog dijaloga.


Za to su nam potrebne i vještine komuniciranja, predstavljanje i zadržavanje pažnje, jasno iznošenje stavova i predstavljanje svoje ideje, predano traženje i prepoznavanje osjećaja, potreba, stavova i načina komuniciranja drugih ljudi.


Stabilan i iskren odnos dvije osobe je glavni cilj koji se postiže asertivnošću no takav način ponašanja može vam pomoći u razvoju samopoštovanja, samopouzdanja i samouvjerenosti, razvijanju samokontrole, ostvarenju želja ciljeva, i potreba kao i uspješno savladavanje stresa. Naučit će nas i zalaganju za rješavanje konflikata i pomoći će nam u rastu naše otvorenosti za nova rješenja.


Pasivnost prema nekom odnosu može nas koštati puno. Depresija se pojavljuje zbog osjećaja bespomoćnosti, mržnja raste prema onima koji nas iskorištavaju, frustracija raste ponajprije prema sebi, a na kraju nije rijetko i nasilje, posebice ako se puno bijesa nakupi u tom procesu.


Neasertivnost dovodi i do konstatnog stanja u kojem se problemi skrivaju. I dok to može funkcionirati neko kratko vrijeme, no kada sve izađe u isto vrijeme na vidjelo - rješivi problemi postaju nerješivi.


No i korištenje asertivnog ponašanja u nekim situacijama može imati negativne posljedice ako osoba s kojom razvijate nekakav odnos na njega reagira loše. Promjena u načinu komuniciranja izaziva stres, te je nekada važno odabrati pravi trenutak kako reći ono što misliš.


U razvoju komunikacijska asertivnosti treninga nikada nema dovoljno. Mirne situacije nisu problem za asertivno komuniciranje, no problem je u onim napetim situacijama koje trebaju brzo rješenje, u kojoj se odmah mora reći što nije u redu.


A što se tiče božićnih poklona… asertivnost s bliskima je često puno teža nego sa strancima. Nekada je teško reći onima do kojih ti je puno stalo što te smeta i što želiš da promjeni. Nemoj čitati misli drugima i očekivati da drugi to čine tebi. Reci što misliš, i možda nakon male ljutnje sve bude ok.


A ako odabereš pravi trenutak i na pravi način kažeš što te muči i kakve su ti želje i istovremeno čuješ druge i daš im priliku da na njih odgovore, može ti se dogoditi da dobiješ poklon koji neće biti odmah vraćen u dućan, ili biti zakopan na dnu ormara.