Što drugi misle o meni?

Koliko puta smo bili na sastanku s kojeg smo se vratili s više pitanja nego odgovora, a u ovo doba virtualnih sastanka mnogi sudionici ne dobiju priliku ni postaviti pitanje, a kamoli reći svoje mišljenje o nekoj temi. Za to je najčešće kriva loša komunikacija lidera koji zanemaruju samoprocjenu, a rezultat toga su loša komunikacija i kašnjenje projekata ili njihovo nedovršavanje i, ono što je sigurno najgore, frustrirani članova tima.




Foto: Sophie Janotta/Pixabay


Komunikacija u doba kada sve više radimo s udaljenih položaja, od kuće ili bez fizičkog kontakta na poslu izazov je za sve. Stoga je jako važno da lideri razviju svoje vještine samoprocjene kako bi osigurali da komuniciraju dobro, ne samo da bi osigurali produktivnost nego i angažirali, inspirirali, motivirali i zadržali vrijedne članove svojih timova.


Samosvijest definiramo prema tome koliko jasno vidimo sebe i koliko točno razumijemo kako drugi vide nas. To je ujedno i put prema tome kako biti lider koji ostvaruje zadatke: Tako možemo ojačati svoju sigurnost, donositi bolje odluke, te, na kraju, naučiti kako bolje komunicirati.

Tijekom penjanja po hijerarhiji kompanije i napredovanja u poslu mnogi lideri postaju svjesni da sve manje ljudi preispituju njihove odluke i sve je manje prilika da oni koji rade za vas ili oko vas budu iskreni o tome što i kako radite. Upravo zato važno je raditi na tome kako biti svjestan onoga kako djelujete sve koji vas okružuju.


Dobra je stvar to što se samosvijest može razvijati. Možemo raditi na vještinama i koristiti alate koji nam pri tome mogu pomoći.


Povratne informacije


Jedna od prvih i najvažniji stvari u samoprocjeni je dobiti povratne informacije. Redovne anonimne ankete među kolegama i članovima timova, kao i nadređenima omogućuje lideru da vidi sebe iz drugog kuta, a ne samo vlastitog. One su sve važnije koliko se lider penje u hijerarhiji kompanije. Tako se dobiva objektivnija slika o onome što je istina koja nije zamućena samo vlastitim pogledom na svijet i vlastitom verzijom istine.


Analiza


Razmišljati o tome zašto smo bili uspješni u nekom projektu jednako je važna kao i ono zašto nismo. Treba vidjeti zašto su rezultati različiti, što se događalo na putu, što je bilo drugačije, kao i što se događalo u svakoj situaciji. Jednako tako to je prilika za razmisliti i zapisati mišljenja o tome što se moglo drugačije te kako bi to i koliko promijenilo ishod.


Želja za napretkom


Nikada nemojte prestati ulagati u sebe. Bilo to vezano uz posao ili nešto što volite raditi izvan njega, važno je učiti. Upravo nas učenje čini aktivnima i podsjeća nas na to kako nismo stručnjaci u svemu. Učenje nas čini i poniznima što je jako važna kvaliteta za našu samosvijest.


Budnosti i prihvaćanje


Biti svjestan onoga što se događa oko nas i prihvatiti, osjećati i suosjećati se sa onime što se događa na miran i opušten način pomaže našoj samosvijesti. Do toga možemo doći kratkim meditiranjem koja će dovesti do povećanja fokusa i koncentracije na ono što se događa oko nas upravo sada. Vježbanje mozga omogućava i izbacivanje smetnji koje su prisutne. Razmišljanje o tome što sve treba napraviti do kraja dana sigurno neće pomoći tome da se najbolje napravi sastanak koji slijedi za petnaest minuta.


Ocjenjivanje


Puno je alata kojima se može ocijeniti ono što vidite ili ne vidite na sebi i prepoznati vlastite mrtve kutove. Treba prepoznati koliko ste kreatori, oni koji povezuju, suradnici, pomagači, jeste li onaj koji racionalizira, protivi se svemu ili se osjećate žrtvom. Dobro je znati i kolika vam je razina emocionalne energije – koliko ste sami sebi dostatni, potvrđuju li vaša kolege vaš dobar rad, kako upravljate odnosima s ljudima i prepoznajete li dobre stvari kod sebe.


Liderima je samoprocjena nužna za motiviranje timova, komuniciranje strategije i razvoj odnosa koji će biti pokretati vaš posao. Takvih vještina nikada ne možete imati previše.