S nama je, čini se, gotovo

Ne znam za vas, ali meni se čini da smo mi ljudi – nešto što postaje prošlost. Nije to više teorija zavjere ni pretjerivanje. Podaci su tu, brojevi su tu, a i osjećaj da se digitalni svijet pretvorio u neku smjesu algoritama, botova, AI videa i – naravno – ljudi koji i dalje raspravljaju o čepovima na bocama, '41. i '45. i gdje si bio devedestprve.

Evo nekoliko “sitnica” zbog kojih vam možda dođe da kupite komad zemlje, uzgajate kokoši i zaboravite što je Wi-Fi.

Više od pola interneta – nisu ljudi

Prema najnovijem izvješću tvrtke Imperva, 51 % prometa na internetu danas stvaraju botovi. Od toga 37 % su “zločesti botovi”, koji ne rade ništa plemenito – kopaju podatke, šire spam, pokušavaju provaliti lozinke i klikaju po oglasima da bi zavarali sustav.

Drugim riječima, dok vi gledate video o psu koji vozi skateboard, tri bota već su vam pregledala inbox, otvorila pet pop-upova i pokušala vam prodati NFT od tikvice.

Šest godina zaredom broj zločestih botova raste. I sad kad AI generira tekstove, slike i “osobe”, ti botovi postaju pametniji, brži i… uporniji. Ukratko – internet je sve manje ljudski, a sve više robotski akvarij pun zlatnih ribica s lošim namjerama.

Lažni mediji koji ne postoje, a pišu svakodnevno

Tu dolazimo do druge poslastice. NewsGuard je identificirao 1.271 internetsku stranicu koje izgledaju kao prave novine, imaju imena poput iBusiness Daily ili Global News Network, ali sve tekstove piše AI.

Bez urednika, bez novinara, bez odgovornosti.

Rezultat? Tisuće članaka dnevno, punih izmišljenih priča o slavnim osobama, lažnim izborima, čudima na Mjesecu i “izjavama” koje nitko nikad nije dao.

Svrha? Klikovi i oglasi.

Dakle, AI piše lažne vijesti, drugi AI ih prevodi, treći AI ih dijeli, a četvrti ih komentira. I tako krug života – ili smrti novinarstva – ide dalje.

Ako vam se čini da se internet puni brže nego što ga možemo čitati – u pravu ste. Generativni AI ne spava. I ne zna što je etika.

YouTube – nova Biblija za AI

Kad AI tražilice (Google, ChatGPT, Perplexity) trebaju izvor, citiraju YouTube 200 puta više nego TikTok.

Znači, ako ste snimili video o kuhanju s bakom, velike su šanse da ga sad AI koristi kao “relevantan izvor za prehrambene navike europskih starijih žena”.

Najgledaniji sadržaji? Pogodili ste – AI-generirani “shortsi”. Slideshow videi s glasom robota koji objašnjava kako “ovo morate vidjeti do kraja” (i nikad ne vidite kraj).

Googleovi inženjeri već nagađaju da bi u budućnosti više od 90 % sadržaja na YouTubeu mogao stvarati AI.

Nina Schick, analitičarka za umjetnu inteligenciju, rekla je: “Do 2025. godine 90 % internetskog sadržaja bit će umjetno generirano.”

Znači, uskoro ćemo gledati AI kako komentira AI video o AI videu. Digitalni inception.

Pažnja? Koja pažnja?

Prosječan ljudski attention span danas traje 8,25 sekundi.

To je manje nego kod zlatne ribice (9 sekundi, čisto da znate).

A Facebookovo istraživanje pokazuje da prosječan korisnik pogleda sadržaj samo 1,7 sekundi prije nego skrola dalje.

Zumeri su posebna priča: u jednom satu znaju promijeniti i do 15 aplikacija. Dakle, dok otvoriš mail, oni su već na TikToku, prešli na Spotify, pogledali reels, screenshotali meme, otvorili poruku, zaboravili zašto su je otvorili – i krenuli ispočetka.

To nije samo zabava, to je društveni fenomen. Naše koncentracije su u rasulu, a mozgovi rade u “notifikacijskom ritmu”. Ipak, ironično, nikad nismo imali više sadržaja, ni manje strpljenja da ga doživimo.

AI zna sve – osim što često ne zna ništa

LLM-ovi poput ChatGPT-a djeluju pametno. Ljubazno ti napišu recept, poslovni mail, pa i pošalju motivational quote. Ali njihova činjenična točnost često je između 50 i 70 %.

Drugim riječima, svaki drugi odgovor može biti – napola izmišljen.

Studije pokazuju da GPT-3.5 točno odgovori na oko 49 % pitanja, dok preostalih 51 % jednostavno – halucinira.

I kad to napravi, zvuči uvjerljivo. Kao onaj kolega koji s punim samopouzdanjem objašnjava nešto pogrešno, ali ga nitko ne prekida jer priča uvjerljivo.

Novi modeli su bolji, ali još uvijek znaju “samouvjereno slagati”. Dakle, ako ti AI kaže da su “pingvini sisavci koji žive u Finskoj” – provjeri dvaput.

Sto milijuna Amerikanaca bez posla zbog AI-a

Prema izvješću američkog Senata, više od 100 milijuna ljudi u SAD-u moglo bi izgubiti posao do 2035. zbog umjetne inteligencije.

To je gotovo dvije trećine radne snage.

Najugroženiji su: brza hrana (do 89 % poslova zamjenjivo), korisnička podrška, transport, administracija.

Ali i bijele kragne nisu sigurne – odvjetnici, računovođe, dizajneri, novinari… svi koji su ikad rekli “ovo AI ne može zamijeniti” – možda će se iznenaditi.

No prava opasnost nije samo gubitak plaće, nego i gubitak identiteta.

Rad nam daje smisao, strukturu, društveni status. Kad to nestane, dolazi praznina.

Svjetski ekonomski forum upozorava da bi masovna nezaposlenost mogla dovesti do “gubitka svrhe, identiteta i osjećaja pripadnosti”.

Drugim riječima – ljudi bez posla, s previše vremena i previše interneta. A znamo kako to završava: teorije zavjere, forumi i prepiske tipa “ja bih živio u šumi i uzgajao kokice”.

Politika i čepovi na bocama

I sad zamislite – dok se sve ovo događa, dok botovi preuzimaju internet, AI piše vijesti, a pola ljudi gubi posao – političari raspravljaju o '91. i '45., o čepovima koji se ne mogu skinuti s boca i o nadzoru WhatsApp poruka.

Naši zakoni i rasprave izgledaju kao Windows 98 dok svijet već vozi na kvantnim procesorima.

I što sad?

Dakle, jesmo li gotovi?

Možda. Ali još nismo karbonizirani.

Imamo izbor: možemo se praviti da će sve ovo proći “kao kad su došli pametni telefoni” (spoiler: neće), ili možemo ozbiljno početi razgovarati o tome što znači biti čovjek u doba kad nas sve može zamijeniti – osim možda osjećaja za humor i ironije.

Jer dok botovi pretražuju internet, a AI piše vijesti koje nitko nije tražio, ono što i dalje ima smisla jest – kritičko razmišljanje, empatija i zdrav cinizam.

I da, ako baš sve propadne – uvijek ostaje onaj plan s kokošima i šumom. Samo pazite da vas ne zamijeni robotić koji bolje kljuca kukuruz.